Prijavi seRegistriraj se besplatno
Langula za iPhone i iPad ★ 4,6Preuzmi besplatno
Jedna riječ, 26 jezika

Obitelj na 26 jezika

Hrvatski rodbinske odnose opisuje preciznije od većine jezika na ovoj stranici: majčin je brat ujak, očev stric, a tetin muž tetak. Tečaj za svaki jezik donosi po jednu riječ za tetu i jednu za ujaka, pa prvo pitanje nije kako se riječ izgovara nego koga točno pokriva. Ovih 26 popisa pokazuje koliko različito jezici dijele jednu te istu rodbinu.

Počni učiti
engleski

mother

MA-dar

Obitelj

Jedna riječ, 26 jezika

Jezikmajkaotacbratsestrasinkćidijetebakadjedtetaujak
Hrvatskimajkaotacbratsestrasinkćidijetebakadjedtetaujak
arapskiأُمّummأَبabأَخahأُخْتuhtاِبْنibnبِنْتbintطِفْلtiflجَدَّةDŽAD-daجَدّdžaddعَمَّةAM-maعَمّamm
austrijski njemačkiMuattaMU-a-taVodaFO-daBruadaBRU-a-daSchwestaŠVES-taBuabu-aDirndlDI-an-delKindkintOmaO-maOpaO-paTantOnkelON-kel
bugarskiмайкаMAJ-kaбащаBAŠ-taбратbratсестраSEST-raсинsinдъщеряdaš-TER-jaдетеde-TEбабаBA-baдядоDJA-doлеляLE-ljaчичоČI-čo
danskimormo-afarfabrorbro-asøsterSES-dasønsendatterDA-dabarnbanbedstemorBES-ta-mo-abedstefarBES-te-fatanteTAN-daonkelON-gal
donjonjemačkiMudderMU-darVadderFA-darBroderBRO-darSüsterZIS-tarSöhnzenDochderDOH-darKindkintOmaO-maOpaO-paTantÜnkelIN-kal
engleskimotherMA-darfatherFA-darbrotherBRA-darsisterSIS-tarsonsandaughterDO-tarchildčajldgrandmotherGREN-MA-dargrandfatherGREN-FA-darauntentuncleAN-kal
finskiäitiE-i-tiisäI-seveliVE-lisiskoSIS-kopoikaPO-i-katyttöTIT-telapsiLAP-siisoäitiI-so-e-i-tiisoisäI-so-i-setätiTE-tisetäSE-te
francuskila mèreLA MERle pèreLA PERle frèreLA FRERla sœurLA SERle filsLA FISla filleLA FIJl'enfantlan-FANla grand-mèreLA gran-MERle grand-pèreLA gran-PERla tanteLA TANTl'oncleLONKL
grčkiμητέραmi-TE-raπατέραςpa-TE-rasαδερφόςa-der-FOSαδερφήa-der-FIγιοςjosκόρηKO-riπαιδίpe-DIγιαγιάja-JAπαππούςpa-PUSθείαTI-aθείοςTI-os
japanskiお母さんo-ka-sanお父さんo-to-san兄stariji brata-ni弟mlađi brato-to-to姉starija sestraa-ne妹mlađa sestrai-mo-to息子mi-si-ko娘mi-si-me子供ko-do-moおばあさんo-ba-sanおじいさんo-đi-sanおばさんo-ba-sanおじさんo-đi-san
kineski妈妈ma ma爸爸pa pa哥哥stariji bratko ko弟弟mlađi bratti ti姐姐starija sestraćje ćje妹妹mlađa sestramej mej儿子er cz女儿ni er孩子haj cz奶奶naj naj爷爷je je阿姨a i叔叔šu šu
korejski어머니a-ma-ni아버지a-ba-đi형stariji brat (muškarac)hjang오빠stariji brat (žene)o-pa동생mlađi brat ili sestratong-seng누나starija sestra (muškarca)nu-na언니starija sestra (žene)an-ni동생mlađi brat ili sestratong-seng아들a-dul딸tal아이a-i할머니hal-ma-ni할아버지ha-ra-ba-đi이모i-mo삼촌sam-ćon
nizozemskimoederMU-darvaderVA-darbroerbrurzusziszoonzondochterDOH-tarkindkintomaO-maopaO-patanteTAN-taoomom
njemačkidie Mutterdi MU-tader Vaterde-a FA-tader Bruderde-a BRU-dadie Schwesterdi ŠVES-tader Sohnde-a zondie Tochterdi TOH-tadas Kinddas kintdie Großmutterdi GROS-MU-tader Großvaterde-a GROS-FA-tadie Tantedi TAN-tader Onkelde-a ON-kel
norveškimormurfarbrorbrursøsterSES-tarsønnsendatterDA-tarbarnbanbestemorBES-ta-murbestefarBES-ta-fartanteTAN-taonkelON-kal
poljskimatkaMAT-kaojciecOJ-ćecbratsiostraĆOST-rasynsincórkaCUR-kadzieckoĐEC-kobabciaBAP-ćadziadekĐA-dekciociaĆO-ćawujekVU-jek
portugalskimãemanjpaipajirmãoir-MANUirmãir-MANfilhoFI-ljufilhaFI-ljacriançakri-AN-saavóa-VOavôa-VOtiaTI-atioTI-u
rumunjskimamăMA-matatăTA-tafrateFRA-tesorăSO-rafiufiicăFI-kacopilko-PILbunicăbu-NI-kabunicbu-NIKmătușăma-TU-šaunchiunk
ruskiматьmatjотецa-TJECбратbratсестраSJIST-raсынsinдочьdoćребёнокrji-BJO-nakбабушкаBA-buš-kaдедушкаDJE-duš-kaтётяTJO-tjaдядяDJA-dja
sirijski arapskiأمimmأبabأخahأختuhtابنibnبنتbintطفلtiflستّوSIT-toجدّوŽID-doعمّةAM-meعمّوAM-mo
talijanskila madrela MAD-reil padreil PAD-reil fratelloil fra-TEL-lola sorellala so-REL-lail figlioil FILJ-ljola figliala FILJ-ljail bambinoil bam-BI-nola nonnala NON-nail nonnoil NON-nola ziala CI-alo ziolo CI-o
turskiannean-NEbababa-BAerkek kardeşer-KEK kar-DEŠkız kardeşkuz kar-DEŠoğulo-VULkız evlatkuz ev-LATçocukčo-DŽUKbüyükannebi-ji-kan-NEbüyükbababi-jik-ba-BAteyzetej-ZEamcaam-DŽA
ukrajinskiматиMA-tiбатькоBATJ-koбратbratсестраSEST-raсинsinдонькаDONJ-kaдитинаdi-TI-naбабусяba-BU-sjaдідусьdji-DUSJтіткаTJIT-kaдядькоDJADJ-ko
španjolskila madrela MAD-reel padreel PAD-reel hermanoel er-MA-nola hermanala er-MA-nael hijoel I-hola hijala I-hael niñoel NI-njola abuelala AV-ue-lael abueloel AV-ue-lola tíala TI-ael tíoel TI-o
švedskimammaMA-mapappaPA-pabrorbrursysterSIS-tersondotterDO-terbarnbanmormorMUR-murfarfarFAR-farmosterMOS-terfarbrorFARB-rur

S koje strane obitelji

Turski dijeli jednako precizno kao hrvatski, samo na drugim mjestima: „teyze“ [tey-zé] je majčina sestra, a „amca“ [am-cá] očev brat. Arapski ide istim putem s „عَمّ“ [AMM] za očeva brata i „عَمَّة“ [AM-ma] za očevu sestru, dok sirijski ima prisne oblike „عمّو“ [ʕammo] i „ستّو“ [sitto]. Hrvatski „ujak“ pokriva samo majčinu stranu, pa prijevod u oba smjera gubi podatak.

Suprotan su pol engleski i skandinavski jezici: „uncle“ [AN-kel], dansko „onkel“ [ONG-kel] i norveško „onkel“ [ón-kel] pokrivaju sve muške srodnike te generacije, s koje god strane dolazili. Kineski tečaj ovdje donosi samo „儿子“ [ér zi], „女儿“ [nǚ ér] i „孩子“ [hái zi], jer kineski za braću i sestre traži oznaku starijega ili mlađega i jedne riječi za brata jednostavno nema.

OglasUči bez oglasa

Građa riječi i članovi

Tursko „erkek kardeş“ [er-kek kar-déş] i „kız kardeş“ [kız kar-déş] doslovno su muški i ženski potomak istih roditelja: turski ima jedan korijen za braću i sestre i tek mu dodaje spol, dok su hrvatski „brat“ [brat] i „sestra“ dvije nepovezane riječi. Finsko „isoäiti“ i „isoisä“ doslovno su velika majka i veliki otac, a hrvatski za to ima zasebne riječi baka i djed.

Španjolski rodbinu uvijek nosi s članom: „la madre“ [la MA-dre] i „el padre“ [el PA-dre], pri čemu rod pokazuje član, a ne nastavak. Hrvatski član nema, ali zato ima padeže, pa se ista riječ mijenja u sedam oblika. Talijanski uz član mijenja i njegov oblik — „lo zio“ [lo TSIH-o] traži drugi član nego „il padre“ [il PAD-re], što Hrvatima nikad ne pada na pamet.

Izgovor i tipične pogreške

Rusko „бабушка“ Hrvati gotovo redovito naglase na drugom slogu, iako naglasak pada na prvi; isto vrijedi za „дедушка“. U japanskom razlika je još osjetljivija: „おばあさん“ [obāsan] i „おばさん“ [obasan] razlikuju se samo duljinom jednoga samoglasnika, a prva je baka, a druga teta.

Druga je pogreška prevođenje po hrvatskom kalupu: tko za ujaka traži zasebnu englesku riječ, neće je naći, a tko tursko „amca“ prevede kao ujak, promašio je stranu obitelji. Treća je izostavljanje člana u romanskim jezicima, jer ga hrvatski nema. Četvrta su neobični samoglasnici: „äiti“ i „büyükanne“ traže ä i ü, kojih u hrvatskom nema.

Kratki dijalozi iz svakodnevice

Na obiteljskom ručku u Granadi

  • Gost¿La madre?Majka?
  • DomaćinLa madre, el padre, la hermana.Majka, otac, sestra.

Pred obiteljskim fotografijama u Izmiru

  • DomaćicaAnne, baba.Majka, otac.
  • GostTeyze?Teta?
  • DomaćicaTeyze, amca.Teta, stric.

U razgovoru o obitelji u Seulu

  • Prijateljica어머니?Majka?
  • Prijatelj어머니, 아버지.Majka, otac.

Uz obiteljski album u Moskvi

  • UnukaБабушка!Baka!
  • DjedБабушка, дедушка.Baka, djed.
OglasUči bez oglasa

Česta pitanja

Znači li tursko „amca“ isto što i hrvatski ujak?
Ne. „Amca“ [am-cá] je očev brat, dakle hrvatski stric, a majčina strana u turskom ima svoju riječ. Turski i hrvatski dijele rodbinu precizno, ali ne na istim mjestima.
Zašto japansko „おばあさん“ i „おばさん“ treba pažljivo razlikovati?
Jer se razlikuju samo duljinom samoglasnika: [obāsan] je baka, a [obasan] teta. Skratiš li glas, promijenio si osobu.
Kako turski gradi riječ za brata?
„Erkek kardeş“ [er-kek kar-déş]. Riječ kardeş pokriva i brata i sestru, a spol se dodaje riječju erkek za muško ili kız za žensko.

Nauči jezik, ne samo riječ.

Počni učiti