Prijavi seRegistriraj se besplatno
Langula za iPhone i iPad ★ 4,6Preuzmi besplatno
Jedna riječ, 26 jezika

Boje na 26 jezika

Boje izgledaju kao najjednostavniji dio rječnika, a zapravo su najvarljiviji: granica između plavoga i zelenoga ne ide u svim jezicima na istom mjestu, a i ondje gdje ide, riječ se ponaša drukčije. Hrvatski pridjev crven mijenja se po rodu, broju i padežu i uz to ima određeni i neodređeni oblik. Ovih 26 jezika pokazuje koliko je takvo ponašanje zapravo posebno.

Počni učiti
engleski

red

red

Boje

Jedna riječ, 26 jezika

Jezikcrvenplavzelenžutcrnbijelsmeđsivnarančast
Hrvatskicrvenplavzelenžutcrnbijelsmeđsivnarančast
arapskiأَحْمَرAH-marأَزْرَقAZ-rakأَخْضَرAH-darأَصْفَرAS-farأَسْوَدAS-uadأَبْيَضAB-jadبُنِّيّbun-NIJرَمَادِيّra-ma-DIJبُرْتُقَالِيّbur-tu-ka-LIJ
austrijski njemačkirotblaugrüngringelbgelpschwarzšvarcweißvajsbraungrauorangeo-RANGŠ
bugarskiчервенčer-VENсинsinзеленze-LENжълтžoltчеренČE-renбялbjalкафявka-FJAFсивsifоранжевo-RAN-džef
danskirødredblåblogrøngrengulsortsodhvidvidbrungrågroorangeo-RANG-ša
donjonjemačkirootrotblaugrööngrengeelgelswartsvartwittvitbruunbrungrauorangeo-RAN-ža
engleskiredblueblugreengrinyellowJE-loublackblekwhiteuajtbrownbraungreygrejorangeO-rindž
finskipunainenPU-na-i-nensininenSI-ni-nenvihreäVIH-re-ekeltainenKEL-ta-i-nenmustaMUS-tavalkoinenVAL-ko-i-nenruskeaRUS-ke-aharmaaHAR-maoranssiO-ran-si
francuskirougeRUŽbleuBLEvertVERjauneŽONnoirNUARblancBLANmarronma-RONgrisGRIorangeo-RANŽ
grčkiκόκκινοKO-ki-noμπλεbleπράσινοPRA-si-noκίτρινοKIT-ri-noμαύροMAV-roάσπροASP-roκαφέka-FEγκριgriπορτοκαλίpor-to-ka-LI
japanski赤a-ka青a-o緑mi-do-ri黄色ki-ro黒ki-ro白ći-ro茶色ća-i-ro灰色ha-i-roオレンジo-ren-đi
kineski红色hung so蓝色lan so绿色li so黄色huang so黑色hej so白色paj so棕色cung so灰色huej so橙色tšong so
korejski빨간색pal-gan-sek파란색pa-ran-sek초록색ćo-rok-sek노란색no-ran-sek검은색ka-mun-sek하얀색ha-jan-sek갈색kal-sek회색hue-sek주황색ću-huang-sek
nizozemskiroodrotblauwbla-ugroengrungeelgelzwartzvartwitvitbruinbre-ingrijsgre-isoranjeo-RA-nja
njemačkirotblaugrüngringelbgelpschwarzšvarcweißvajsbraungrauorangeo-RAN-ža
norveškirødreblåblogrønngrengulsvarthvitvitbrungrågrooransjeo-RAN-ša
poljskiczerwonyčer-VO-niniebieskiNJEB-jes-kizielonyđe-LO-niżółtyŽUU-ticzarnyČAR-nibiałyBJA-uibrązowybron-ZO-viszaryŠA-ripomarańczowypo-ma-ranj-ČO-vi
portugalskivermelhovir-ME-ljuazula-ZULverdeVER-diamareloa-ma-RE-lupretoPRE-tubrancoBRAN-kumarromma-RONcinzaSIN-zalaranjala-RAN-ža
rumunjskiroșuRO-šualbastrual-BAST-ruverdeVER-degalbenGAL-bennegruNEG-rualbmaroma-ROgriportocaliupor-to-KA-li-u
ruskiкрасныйKRAS-nijсинийSJI-njijзелёныйzji-LJO-nijжёлтыйŽOL-tijчёрныйĆOR-nijбелыйBJE-lijкоричневыйka-RJIĆ-nji-vijсерыйSJE-rijоранжевыйa-RAN-ži-vij
sirijski arapskiأحمرAH-marأزرقAZ-raأخضرAH-darأصفرAS-farأسودAS-uadأبيضAB-jadبنيBUN-niرماديra-MA-diبرتقاليbur-tu-a-li
talijanskirossoROS-sobluverdeVER-degialloDŽAL-loneroNE-robiancoBJAN-komarronemar-RO-negrigioGRI-džoarancionea-ran-ČO-ne
turskikırmızıkur-mu-ZUmavima-VIyeşilje-ŠILsarısa-RUsiyahsi-JAHbeyazbe-JAZkahverengikah-ve-ren-ĐIgriđrituruncutu-run-DŽU
ukrajinskiчервонийčer-UO-nijсинійSI-njijзеленийze-LE-nijжовтийŽOU-tijчорнийČOR-nijбілийBJI-lijкоричневийko-RIČ-ne-uijсірийSJI-rijпомаранчевийpo-ma-RAN-če-uij
španjolskirojoRO-hoazula-TULverdeBER-deamarilloa-ma-RI-jonegroNEG-roblancoBLAN-komarrónma-RONgrisnaranjana-RANG-ha
švedskirödredblåblogröngrengulsvartsvatvitbrungrågroorangeo-RANGŠ

Gdje jedan jezik vidi jednu boju, drugi vidi dvije

Japansko „青“ [ao] klasično pokriva i plavo i dio onoga što hrvatski zove zelenim — zato se zeleno svjetlo na semaforu i danas opisuje tom riječju, iako postoji zasebno „緑“ [midori]. Hrvatski takvo preklapanje nema, pa ta dva pojma treba učiti odvojeno, a ne kao uredan par prema plavom i zelenom.

Ruski dijeli ono što hrvatski objedinjuje: „синий“ [ssí-nij] pokriva tamnije nijanse, a za svjetlije ruski ima zaseban osnovni naziv, ravnopravan ovome. Tko sve prevede kao plavo, izgubi razliku koju Rus čuje kao dvije boje. Obrnuto, korejski svakoj boji dodaje riječ za boju: „빨간색“ [ppal-gan-saek] i „파란색“ [pa-ran-saek] doslovno su crvena boja i plava boja, a kineski radi isto s „红色“ [hóng sè] i „蓝色“ [lán sè].

OglasUči bez oglasa

Kako se boja slaže s imenicom

Hrvatski pridjev mijenja oblik uz svaku imenicu. Romanski jezici to rade u manjoj mjeri: talijansko „rosso“ [ROS-so] i španjolsko „rojo“ [RRO-cho] mijenjaju se po rodu i broju, ali ne po padežu. Rusko „красный“ [krás-nyj] hrvatskomu je najbliže jer ima i padeže. Engleski „red“ [red], turski „kırmızı“ [kır-mı-zı́] i japanski „赤“ [aka] ne mijenjaju ništa — posljednji je zapravo imenica.

Zanimljiva je skupina posuđenica. Grčki uz domaće „κόκκινο“ [kó-ki-no] i „πράσινο“ [prá-si-no] ima „μπλε“ [ble] i „γκρι“ [gri], preuzete iz francuskoga i zato nepromjenjive. Talijansko „blu“ [BLU] i rumunjsko „maro“ [MA-ro] ponašaju se jednako: ne dobivaju nastavke. Hrvatski takvih iznimaka gotovo nema — čak se i „narančast“ uredno sklanja.

Izgovor i tipične pogreške

Francusko „rouge“ [RUŽ] i „jaune“ [ŽON] imaju glas ž, koji hrvatski poznaje, ali i završne suglasnike koji se ne izgovaraju — u „blanc“ [BLANG] Hrvati često izgovore c. Nizozemsko „groen“ [CHROEN] i „grijs“ [CHREIS] počinju hrapavim g, a portugalsko „vermelho“ [ver-MEH-lyu] završava muklim u, ne jasnim o kako izgleda u pismu.

Najveća pogreška ipak nije zvučna. Tko boje uči kao popis parova, propusti da se granice ne poklapaju: japansko „青“ ne odgovara točno hrvatskom plavom, a ruski plavi raspon traži dvije riječi. Druga je slaganje — u romanskim jezicima Hrvati često zaborave ženski oblik jer im pridjev djeluje gotovo. Treća je naglasak: „turuncu“ [tu-run-cú] i „kahverengi“ [kah-ve-ren-ĐI] naglašavaju zadnji slog.

Kratki dijalozi iz svakodnevice

U trgovini odjećom u Milanu

  • ProdavačicaRosso, blu, verde.Crveno, plavo, zeleno.
  • KupacRosso, grazie.Crveno, hvala.

U dućanu tkanina u Bursi

  • KupacMavi!Plavo!
  • ProdavačMavi, kırmızı, yeşil.Plavo, crveno, zeleno.

Na satu likovnog u Nagoji

  • Učiteljica赤、青、緑。Crveno, plavo, zeleno.
  • Dijete青!Plavo!

U dvorištu u Moskvi

  • DijeteКрасный!Crveno!
  • MajkaКрасный, синий.Crveno, plavo.
OglasUči bez oglasa

Česta pitanja

Znači li japansko „青“ plavo ili zeleno?
Prije svega plavo, ali klasično pokriva i dio zelenoga — primjerice zeleno svjetlo na semaforu. Za zeleno postoji i zasebna riječ „緑“ [midori].
Zašto korejski nazivi boja završavaju isto?
Jer im se dodaje riječ za boju: „빨간색“ [ppal-gan-saek] doslovno je crvena boja. Kineski radi isto s „红色“ [hóng sè].
Zašto se grčko „μπλε“ ne mijenja?
Jer je posuđenica iz francuskoga. Domaći nazivi poput „κόκκινο“ [kó-ki-no] slažu se s imenicom, a preuzeti „μπλε“ [ble] i „γκρι“ [gri] ostaju nepromijenjeni.

Nauči jezik, ne samo riječ.

Počni učiti