Zašto japanski za četiri ima dvije riječi?

„四“ se čita [shi] ili [yon]. Oblik shi zvuči kao riječ za smrt, pa se pri brojenju i u svakodnevnim situacijama češće koristi yon.

Mogu li se kineski brojevi izgovoriti bez tonova?

Ne razumljivo. Ton je dio same riječi, pa „四“ [sì] i „十“ [shí] bez njega postaju nerazlučivi, a razgovor o količinama nesiguran.

Što je Hrvatima najteže u finskim brojevima?

Duljina samoglasnika. „Viisi“ [VII-si] i „kuusi“ [KUU-si] traže doista dugo ii odnosno uu, a hrvatski duljinu u pismu ne bilježi, pa je u stranim riječima lako previdjeti.

Jedna riječ, 26 jezika

Brojevi na 26 jezika

Brojevi su prvo mjesto na kojem se vidi da jezici ne broje samo drukčijim riječima nego i drukčijom logikom. Hrvatski jedan i dva mijenjaju se po rodu, a od pet nadalje imenica prelazi u genitiv množine. Drugi jezici imaju dva usporedna niza brojeva, tonove koji razdvajaju jedan broj od drugoga ili samoglasnike kojih u hrvatskom nema. Evo što se u 26 jezika doista razlikuje.

Počni učiti

engleski

one

uan

Brojevi

Jedna riječ, 26 jezika

Jezik	jedan	dva	tri	četiri	pet	šest	sedam	osam	devet	deset
Hrvatski	jedan	dva	tri	četiri	pet	šest	sedam	osam	devet	deset
arapski	وَاحِدUA-hid	اِثْنَانit-NAN	ثَلَاثَةta-LA-ta	أَرْبَعَةAR-ba-a	خَمْسَةHAM-sa	سِتَّةSIT-ta	سَبْعَةSA-ba	ثَمَانِيَةta-MA-ni-ja	تِسْعَةTI-sa	عَشَرَةA-ša-ra
austrijski njemački	oanso-ans	zwoacvo-a	dreidraj	vierfi-a	fünffinf	sechszeks	siebenZI-ben	achtaht	neunnojn	zehncen
bugarski	едноed-NO	двеdve	триtri	четириČE-ti-ri	петpet	шестšest	седемSE-dem	осемO-sem	деветDE-vet	десетDE-set
danski	en	to	tre	fireFI-a	fem	sekssegs	syvsiu	otteO-da	ni	ti
donjonjemački	eenen	tweetve	dreedre	veerfer	fieffif	sössses	sövenSE-van	achtaht	negenNE-gan	teihntajn
engleski	oneuan	twotu	threetri	fourfor	fivefajv	sixsiks	sevenSE-van	eightejt	ninenajn	ten
finski	yksiIK-si	kaksiKAK-si	kolmeKOL-me	neljäNEL-je	viisiVI-si	kuusiKU-si	seitsemänSE-i-ce-men	kahdeksanKAH-dek-san	yhdeksänIH-dek-sen	kymmenenKI-me-nen
francuski	unEN	deuxDE	troisTRUA	quatreKATR	cinqSENK	sixSIS	septSET	huitVIT	neufNEF	dixDIS
grčki	έναE-na	δύοDI-o	τρίαTRI-a	τέσσεραTE-se-ra	πέντεPEN-de	έξιEK-si	επτάep-TA	οκτώok-TO	εννέαe-NE-a	δέκαDE-ka
japanski	一i-ći	二ni	三san	四jon	五go	六ro-ki	七na-na	八ha-ći	九kji	十đi
kineski	一i	二er	三san	四si	五u	六ljou	七ći	八pa	九ćjou	十šir
korejski	하나ha-na	둘tul	셋set	넷net	다섯ta-sat	여섯ja-sat	일곱il-gop	여덟ja-dal	아홉a-hop	열jal
nizozemski	eenen	tweetve	driedri	viervir	vijfve-if	zes	zevenZE-van	achtaht	negenNE-gan	tientin
njemački	einsajns	zweicvaj	dreidraj	vierfi-a	fünffinf	sechszeks	siebenZI-ben	achtaht	neunno-in	zehncen
norveški	énen	totu	tre	fireFI-ra	fem	seks	sjušu	åtteO-ta	ni	ti
poljski	jedenJE-den	dwadva	trzyči	czteryČTE-ri	pięćpjenjć	sześćšećć	siedemĆE-dem	osiemO-ćem	dziewięćĐEV-jenjć	dziesięćĐE-ćenjć
portugalski	umun	doisdojš	trêstreš	quatroKUAT-ru	cincoSIN-ku	seissajš	seteSE-ti	oitoOJ-tu	noveNO-vi	dezdeš
rumunjski	unuU-nu	doidoj	treitrej	patruPAT-ru	cinciČINČJ	șaseŠA-se	șapteŠAP-te	opt	nouăNO-u-a	zeceZE-če
ruski	одинa-DJIN	дваdva	триtrji	четыреći-TI-rji	пятьpjetj	шестьšesjtj	семьsjemj	восемьVO-sjimj	девятьDJE-vjitj	десятьDJE-sjitj
sirijski arapski	واحدUA-had	تنينTNEN	تلاتةTLA-te	أربعةAR-ba	خمسةHAM-se	ستةSIT-te	سبعةSA-ba	تمانيةTMAN-je	تسعةTI-sa	عشرةA-ša-ra
talijanski	unoU-no	dueDU-e	tre	quattroKUATT-ro	cinqueČINK-ue	seise-i	setteSET-te	ottoOT-to	noveNO-ve	dieciDJE-či
turski	bir	ikii-ki	üçič	dörtdert	beşbeš	altıal-TU	yedije-DI	sekizse-KIZ	dokuzdo-KUZ	on
ukrajinski	одинo-DIN	дваdua	триtri	чотириčo-TI-ri	п'ятьpjatj	шістьšistj	сімsjim	вісімUI-sjim	дев'ятьDEU-jatj	десятьDE-sjatj
španjolski	unoU-no	dos	tres	cuatroKUAT-ro	cincoTIN-ko	seisSEJS	sieteSJE-te	ochoO-čo	nueveNUE-ve	diezDJET
švedski	en	tvåtvo	tre	fyraFI-ra	fem	sexseks	sjušu	åttaO-ta	nioNI-o	tioTI-o

Rod, dva niza i logika brojenja

Hrvatski broj jedan ima tri oblika po rodu, a dva dva. Romanski su jezici tu blizu: španjolski „uno“ [U-no] mijenja se ispred imenice, a francuski „un“ ima svoj ženski par. Švedsko „en“ [EHN] i dansko „en“ [en] biraju se prema rodu imenice, iako sami brojevi izgledaju jednostavno. Engleski „one“ [wann], turski „bir“ [bír] i kineski „一“ [yī] ne rade ništa od toga i ostaju isti u svakoj rečenici.

Japanski ima dva niza. Za četiri postoji „四“ [shi / yon], za sedam „七“ [shichi / nana], za devet „九“ [ku / kyū] — i izbor nije slobodan. Oblici shi i ku izbjegavaju se u mnogim situacijama jer zvuče kao riječi za smrt i patnju, pa se pri nabrajanju češće čuju yon i nana. Hrvatski takvu rezervu nema: sedam je sedam u svakoj prilici.

OglasUči bez oglasa

Izgovor: tonovi, dužine i nosnice

U kineskom se brojevi razlikuju gotovo samo tonom: „四“ [sì] izgovara se silazno, „十“ [shí] uzlazno, a Hrvatima oba zvuče kao jedna te ista kratka riječ. „一“ [yī] mijenja ton ovisno o onome što slijedi, pa se isti znak ne čuje uvijek jednako. Bez tona kineski brojevi nisu samo netočni nego često doslovno nerazumljivi.

Finski broji dugim samoglasnicima: „viisi“ [VII-si] i „kuusi“ [KUU-si] razlikuju se od kratkih riječi samo duljinom, a duljina u finskom mijenja značenje. Francuski gura brojeve kroz nos — „un“ i „cinq“ imaju nosne samoglasnike, dok „six“ [SSISS] i „dix“ [DISS] završni suglasnik izgovaraju samo u nekim položajima. Poljsko „pięć“ i „dziewięć“ također nose nosno ę.

Tipične pogreške hrvatskih govornika

Prva je čitanje tona kao naglaska. Hrvatski ima uzlazne i silazne naglaske, pa se Hrvatima čini da im je kineski ton poznat, no hrvatski ton nosi cijela riječ i razlikuje tek pokoji par, dok u kineskom ton dijeli „四“ [sì] od „十“ [shí] i tako mijenja sam broj.

Druga je kraćenje finskih dugih samoglasnika, čime „kuusi“ postane druga riječ. Treća je ruski: „четыре“ i „девять“ [djé-wjat] izgledaju poznato, ali nenaglašeni samoglasnici se mijenjaju, a završno meko t nije hrvatsko t. Četvrta je turski niz — „altı“ [al-tı́], „yedi“ [ye-dí] i „sekiz“ [se-kíz] naglašavaju zadnji slog, koji hrvatsko uho stalno premješta naprijed.

Kratki dijalozi iz svakodnevice

Na tržnici u Marseilleu

ProdavačUn, deux, trois.Jedan, dva, tri.
KupacTrois, merci!Tri, hvala!

U pekarnici u Šangaju

Prodavačica一,二,三。Jedan, dva, tri.
Kupac三,谢谢。Tri, hvala.

Na satu u osnovnoj školi u Helsinkiju

UčiteljicaYksi, kaksi, kolme.Jedan, dva, tri.
DijeteNeljä, viisi!Četiri, pet!

U igri s djecom u Torinu

DijeteUno, due, tre!Jedan, dva, tri!
OtacQuattro, cinque, sei!Četiri, pet, šest!

OglasUči bez oglasa

Česta pitanja

Zašto japanski za četiri ima dvije riječi?: „四“ se čita [shi] ili [yon]. Oblik shi zvuči kao riječ za smrt, pa se pri brojenju i u svakodnevnim situacijama češće koristi yon.
Mogu li se kineski brojevi izgovoriti bez tonova?: Ne razumljivo. Ton je dio same riječi, pa „四“ [sì] i „十“ [shí] bez njega postaju nerazlučivi, a razgovor o količinama nesiguran.
Što je Hrvatima najteže u finskim brojevima?: Duljina samoglasnika. „Viisi“ [VII-si] i „kuusi“ [KUU-si] traže doista dugo ii odnosno uu, a hrvatski duljinu u pismu ne bilježi, pa je u stranim riječima lako previdjeti.

Nauči jezik, ne samo riječ.

Počni učiti

Brojevi na 26 jezika

Jedna riječ, 26 jezika

Rod, dva niza i logika brojenja

Izgovor: tonovi, dužine i nosnice

Tipične pogreške hrvatskih govornika

Kratki dijalozi iz svakodnevice

FRNa tržnici u Marseilleu

ZHU pekarnici u Šangaju

FINa satu u osnovnoj školi u Helsinkiju

ITU igri s djecom u Torinu

Česta pitanja

Nauči jezik, ne samo riječ.

Na tržnici u Marseilleu

U pekarnici u Šangaju

Na satu u osnovnoj školi u Helsinkiju

U igri s djecom u Torinu