Langula za iPhone i iPad ★ 4,6Preuzmi besplatno
Jedna riječ, 26 jezika

Hvala na 26 jezika

Hrvatsko „hvala“ imenica je koja se ne mijenja: ista riječ ide i prijatelju i ministru, a pristojnost se dodaje okolo — hvala lijepa, hvala vam. Drugi jezici rade drukčije: neki zahvalu izriču glagolom koji se sprega, neki imenicom u množini, neki dodavanjem cijeloga uljudnog nastavka. Ovih 26 verzija pokazuje kako se zahvala uopće gradi.

engleski

thank you

TENK ju

Hvala

Jedna riječ, 26 jezika

Imenica, glagol ili cijela rečenica

Poljsko „dziękuję“ [dsjen-kú-je] glagol je u prvom licu — doslovno zahvaljujem — pa nosi lice i broj, što hrvatskoj hvali nikada ne treba. Francusko „merci“ imenica je, kao i hrvatska, ali dolazi od riječi za milost. Talijansko „grazie“ [GRATC-je] i španjolsko „gracias“ [GRA-ssjas] stoje u množini: doslovno su to zahvalnosti.

Japansko „ありがとうございます“ [arigatō gozaimasu] najdulje je od svih i sastoji se od pridjeva sa značenjem rijetko, teško postojeće i uljudnoga pomoćnog glagola. Kratiš li riječ, kratiš i pristojnost, pa duljina doista mjeri koliko si formalan. Tursko „teşekkürler“ i korejsko „고마워요“ [go-ma-wo-yo] također nose ugrađen stupanj uljudnosti, koji hrvatska hvala ostavlja tonu glasa. Rusko „спасибо“ [spa-ssí-ba] nastalo je od želje da te Bog spasi, a grčko „ευχαριστώ“ [ef-cha-ri-stó] glagol je u prvom licu, baš kao i poljsko.

Izgovor

Poljsko „dziękuję“ sadrži nosni samoglasnik ę, kakav hrvatski nema, i početnu skupinu dzi koja zvuči kao mekano đ. Hrvati je najčešće izgovore kao dz ili obično d. Francusko „merci“ ima grleno r i zatvoreno e; hrvatsko treperavo r tu odmah odaje govornika, čak i kad je ostatak riječi točan.

Tursko „teşekkürler“ ima zaokruženo ü i naglasak na zadnjem slogu, pa se cijela riječ diže prema kraju. Kinesko „谢谢“ [xiè xie] piše se dvaput istim znakom, ali samo prvi slog nosi puni silazni ton, dok je drugi kratak i bez tona. Arapsko „شُكْرًا“ [SHUK-ran] naglašava prvi slog i završava nastavkom koji pripada padežnom sustavu. Finsko „kiitos“ [KII-tos] traži dugo ii na početku, a dansko „tak“ [tak] i švedsko „tack“ [tak] jednosložne su riječi kakvu hrvatski za zahvalu nema.

Tipične pogreške

Najčešća je gramatička: Hrvati se prema „dziękuję“ odnose kao prema gotovoj imenici i zaborave da je riječ o glagolu, pa ga ne prilagode kad kontekst to traži. Druga je nosni samoglasnik — izgovoren kao obično e, poljska riječ zvuči nedovršeno, otprilike kao kad bi netko hrvatsko hvala izgovorio bez završnoga a. Slično prolazi grčko „ευχαριστώ“, u kojem Hrvati naglasak obično premjeste s posljednjega sloga naprijed.

Treća je duljina. Japansko „ありがとうございます“ Hrvati skrate na prvi dio i time nehotice spuste razinu uljudnosti — slično kao kad bi nepoznatoj osobi dobacio samo hvala umjesto hvala vam lijepa. Kod kineskoga „谢谢“ najčešće se izjednače oba sloga, iako drugi mora ostati kratak i ravan.

Kratki dijalozi iz svakodnevice

U pekarnici u Nantesu

  • KupacMerci!Hvala!
  • ProdavačicaMerci, au revoir!Hvala, doviđenja!

U trgovini u Tokiju

  • Kupacありがとうございます。Hvala vam.
  • Prodavačありがとうございます。Hvala vam.

Na kolodvoru u Varšavi

  • PutnicaDziękuję!Hvala!
  • SlužbenikDziękuję, do widzenia.Hvala, doviđenja.

U taksiju u Istanbulu

  • PutnikTeşekkürler!Hvala!
  • VozačTeşekkürler, iyi geceler!Hvala, laku noć!

Česta pitanja

Je li poljsko „dziękuję“ imenica?
Nije. To je glagol u prvom licu jednine, doslovno zahvaljujem, dok je hrvatsko hvala nepromjenjiva imenica.
Zašto je japanska zahvala tako duga?
Jer duljina nosi pristojnost. „ありがとうございます“ [arigatō gozaimasu] sadrži uljudni pomoćni glagol; kraći oblici zvuče prisnije i u službenim situacijama nisu dovoljni.
Kako se izgovara kinesko „谢谢“?
[xiè xie] — prvi slog punim silaznim tonom, drugi kratko i bez tona. Izgovoriš li oba jednako, riječ zvuči neprirodno.

Nauči jezik, ne samo riječ.

Počni učiti