Langula za iPhone i iPad ★ 4,6Preuzmi besplatno
Jedna riječ, 26 jezika

Bok na 26 jezika

„Bok“ djeluje kao riječ koja radi svugdje, ali već prvi pozdrav pokazuje koliko različito jezici mjere blizinu i distancu. Neki imaju posebnu riječ za telefon, drugi razdvajaju službeno i prisno jednako oštro kao hrvatsko „ti“ i „Vi“, a treći istim pozdravom i dočekuju i ispraćaju. Ovdje čuješ kako zdravo zvuči u 26 jezika — s glasovima koji hrvatskom uhu nisu poznati i s naglaskom koji rijetko pada ondje gdje bi ga ti očekivao.

engleski

hello

ha-LOU

Bok

Jedna riječ, 26 jezika

Prisno, službeno ili samo na telefon

U hrvatskom je granica jasna: „bok“ [BOK] ide prijateljima i vršnjacima, a prema strancu, nadređenoj osobi ili na šalteru ide „dobar dan“. Španjolski tu granicu ne povlači na istom mjestu — „hola“ [OH-la] čuješ i u dućanu i među prijateljima, pa Hrvatima djeluje neobično opušteno za prvi susret. Francusko „salut“ ide u suprotnom smjeru: ostaje strogo među poznatima i u uredu bi zvučalo nespretno.

Japanski „こんにちは“ [konnichiwa] ograničen je dobom dana — pokriva sredinu dana, a ujutro i navečer traži druge formule, dok hrvatsko „bok“ vrijedi od jutra do noći. Skandinavski pozdravi rade obrnuto: dansko „hej“ [haj], švedsko „hej“ [hej] i finsko „hei“ [hei] prolaze i prema nadređenom i prema susjedu, pa razlika u registru koja hrvatskom govorniku dolazi sama od sebe ondje jednostavno ne postoji.

Glasovi kojih u hrvatskom nema

Arapsko „مَرْحَبًا“ [MAR-ḥa-ban] nosi ždrijelni glas ḥ, kakav hrvatski ne poznaje: jezik se povlači duboko u ždrijelo, a zvuk je napetiji i hrapaviji od hrvatskoga h. Sirijska varijanta „مرحبا“ [marḥaba] ima isti glas, samo mekši završetak. Kinesko „你好“ [nǐ hǎo] traži nešto posve drugo — tonove: oba bi se sloga izgovorila silazno-uzlazno, no kad se nađu jedan do drugoga, prvi prelazi u uzlazni ton.

Turski iznenađuje naglaskom. „Merhaba“ [mer-ha-bá] naglašava zadnji slog, a standardni hrvatski zadnji slog nikada ne naglašava — zato ga hrvatsko uho gotovo automatski premjesti na početak riječi. Grčko „γεια σου“ [yá-su] sažima dvije riječi u jednu cjelinu s naglaskom na početku, a portugalsko „olá“ ponovno gura naglasak na sam kraj.

Što hrvatskim govornicima najčešće promakne

Ždrijelno ḥ gotovo svi zamijene običnim h — razlika je arapskom uhu jasno čujna, pa vrijedi vježbati napetost u grlu. Francusko „salut“ ima dvije zamke odjednom: zaokruženo ü, kakvo hrvatski nema, i završno t koje se ne izgovara. Dansko „hej“ [haj] pišeš isto kao hrvatski uzvik hej, ali se čita s dvoglasom aj, dok švedsko „hej“ [hej] ostaje blizu pisanome obliku.

Druga česta greška nije u glasovima nego u odabiru. Tko misli da jedna riječ pokriva sve situacije, brzo upadne u pretjeranu prisnost: „salut“ prema nepoznatoj osobi zvuči nemarno. Japansko „こんにちは“ [konnichiwa] Hrvati obično izgovore s jakim udarom na prvi slog, a japanski naglasak takve vrste uopće nema — slogovi teku ravnomjerno, bez isticanja jednoga od njih.

Kratki dijalozi iz svakodnevice

Na recepciji hotela u Kairu

  • Recepcionarمَرْحَبًا!Zdravo!
  • Gostمَرْحَبًا، شُكْرًا.Zdravo, hvala.

Pri ulasku u čajanu u Šangaju

  • Prodavačica你好!Zdravo!
  • Kupac你好,谢谢。Zdravo, hvala.

U kavani u Izmiru

  • KonobarMerhaba, hoş geldiniz!Zdravo, dobro došli!
  • GostMerhaba, teşekkürler.Zdravo, hvala.

Na tržnici u Valenciji

  • Prodavač¡Hola, buenos días!Zdravo, dobro jutro!
  • Kupac¡Hola! Gracias.Zdravo! Hvala.

Česta pitanja

Kako se kaže zdravo na arapskom?
„مَرْحَبًا“ [MAR-ḥa-ban], s naglaskom na prvom slogu i sa ždrijelnim glasom ḥ u sredini riječi — glasom kojega u hrvatskom nema.
Zašto se tursko „merhaba“ naglašava na kraju?
Turski naglasak u pravilu pada na zadnji slog, pa i posuđenica iz arapskoga slijedi to pravilo. Hrvatskom uhu to zvuči neobično jer standardni hrvatski zadnji slog nikada ne naglašava.
Vrijedi li japansko „こんにちは“ cijeli dan?
Ne. Pokriva sredinu dana; ujutro i navečer japanski traži druge pozdrave, dok hrvatsko „bok“ vrijedi od jutra do noći.

Nauči jezik, ne samo riječ.

Počni učiti